Hranilica za ptice od flaše: zimski projekat i posmatranje sa decom
Hranilica za ptice od plastične flaše pravi se za pola sata i najbolje ju je postaviti krajem novembra, pre prvog snega. U ovom vodiču saznaćete kako da je napravite sa decom, čime ptice smete da hranite zimi, a čime ne, i kako da posmatranje ptica stanarica pretvorite u mali naučni projekat.
Zašto je kraj novembra pravo vreme za hranilicu za ptice
Krajem novembra insekata gotovo da više nema, plodovi u žbunju su uglavnom pojedeni, a dani su kratki. Ptice koje ostaju kod nas tokom zime moraju za nekoliko sati dnevnog svetla da nađu dovoljno hrane da prežive dugu, hladnu noć. Male vrste, poput senica, mogu tokom jedne mrazne noći da potroše veliki deo masnih rezervi koje su skupile tokom dana.
Zato je ovo dobar trenutak da hranilica za ptice bude postavljena pre prvog snega. Ptice obilaze teren i pamte mesta gde ima hrane, pa hranilica koja stoji od kraja novembra ima vremena da bude „otkrivena“ do pravih zimskih dana. Za decu je to idealan zimski projekat: malo izrade, puno posmatranja i pravi mali istraživački zadatak.
Hranilica za ptice od flaše: uradi sam korak po korak
Najjednostavnija hranilica za ptice od plastične flaše pravi se za pola sata i od stvari koje već imate kod kuće. Sečenje i bušenje radi odrasla osoba, a deca biraju mesto, sipaju seme i ukrašavaju.
Šta vam je potrebno
- čista plastična flaša od 1,5 ili 2 litra, sa zatvaračem;
- dve drvene kašike ili dva štapića (npr. od starog drvenog kuhinjskog pribora);
- skalpel ili oštar nož i makaze;
- čvrst kanap ili žica za kačenje;
- šaka šljunka ili peska za dno, da flaša ne bi lelujala na vetru;
- seme suncokreta ili mešavina zrnevlja za ptice.
Izrada
- Operite flašu i ostavite je da se potpuno osuši, jer vlaga brzo kvari seme.
- Na oko trećini visine izbušite dva naspramna otvora i provucite kroz njih drvenu kašiku, tako da udubljeni deo viri napolje. Isto ponovite malo više, pod pravim uglom.
- Iznad svake kašike, sa strane gde je njen udubljeni deo, isecite otvor prečnika oko jednog centimetra kroz koji će seme da curi u kašiku.
- Napravite nekoliko sitnih rupica na dnu flaše, da kišnica može da iscuri.
- Na dno sipajte malo šljunka, pa napunite flašu semenom i zavrnite čep.
- Oko grlića čvrsto vežite kanap ili provucite žicu kroz čep i okačite hranilicu na granu.
Ivice otvora treba da budu glatke. Ako su oštre, prelepite ih izolir trakom ili ih obrusite sitnim šmirgl papirom.
Hranilica za ptice od tetrapaka i drugi recikliran materijal
Ako nemate flašu, odlično će poslužiti i ispran tetrapak od mleka ili soka. Na dve suprotne strane isecite „prozore“, ostavljajući najmanje tri do četiri centimetra zida na dnu da seme ne bi ispadalo. Ispod svakog prozora probušite rupu i provucite štapić koji služi kao prečka za sletanje. Gornji deo tetrapaka probušite i provucite kanap. Tetrapak je otporan na vlagu, ali posle nekoliko nedelja na kiši omekša, pa ga zamenite novim.
Druge popularne ideje su polovina kore pomorandže napunjena semenom, šišarke premazane loj-smesom i uvaljane u seme, ili mala drvena hranilica sa krovom. Kakav god model izaberete, važno je da hrana ostaje suva i da se hranilica lako čisti.
Šta jedu ptice zimi: čime smete, a čime ne smete da ih hranite
Pitanje šta jedu ptice zimi važnije je od samog izgleda hranilice. Pogrešna hrana može da napravi više štete nego koristi.
| Hrana | Da li je pogodna | Zašto |
|---|---|---|
| Crni suncokret (neslan, nepržen) | Da, najbolji izbor | Bogat mastima i energijom, vole ga senice, zebe, vrapci, zelentarke |
| Mešavina zrnevlja (proso, lomljena pšenica, kukuruz) | Da | Pogodna za vrapce, grlice i vrste koje se hrane na tlu |
| Neslan kikiriki i orasi, sitno lomljeni | Da, u manjim količinama | Visokoenergetska hrana; celi plodovi mogu biti preveliki za male ptice |
| Loj-kugle sa semenjem | Da, bez plastične mrežice | Mast daje energiju za hladne noći; mrežica može da zapetlja nožice |
| Jabuke i kruške isečene na komade | Da | Kosevi i drozdovi rado jedu meke plodove |
| Hleb, kifle, peciva | Ne | Sadrže so i kvasac, ne hrane dovoljno, a mogu da izazovu probleme sa varenjem |
| Slanina, salama, slani i začinjeni ostaci hrane | Ne | Previše soli i aditiva je štetno za ptice |
| Prženo ili slano semenje i grickalice | Ne | So i ulje iz grickalica nisu za ptice |
Najvažnije pravilo: ptice hranite samo prirodnim, neslanim semenom i plodovima. Hleb i ostaci sa trpeze nisu „pomoć“, već hrana koja ptici zauzme stomak, a ne da joj dovoljno energije.
Voda je jednako važna
Ptice zimi teško nalaze vodu koja nije zaleđena. Plitka posuda sa mlakom vodom pored hranilice biće posećena gotovo isto koliko i seme. Vodu menjajte svakog dana, a posudu ne stavljajte u blizinu mesta gde se skuplja izmet ispod hranilice.
Gde postaviti hranilicu i kako je održavati
- Visina: najmanje oko dva metra od tla, da mačke i psi ne bi mogli da dohvate ptice.
- Zaklon: u blizini žbuna ili drveta, da ptice imaju gde da se sklone kada naleti jastreb, ali ne odmah uz gusto žbunje u kojem mačka može da se sakrije.
- Prozori: vrlo blizu prozora (do metar) ili dalje od nekoliko metara; tako se smanjuje rizik da ptice udare u staklo.
- Redovnost: kada počnete, hranite redovno sve do proleća, jer ptice počinju da računaju na tu hranilicu.
- Higijena: stare, vlažne ostatke izbacujte, a hranilicu povremeno operite toplom vodom i ostavite da se osuši.
Hranu je najbolje dosipati uveče ili rano ujutro, jer prve ptice dolaze u svitanje. Kada otopli i priroda ponovo ponudi insekte i semenje, hranjenje postepeno smanjujte.
Ptice stanarice zimi: koje ptice očekivati u dvorištu u Srbiji
Ptice stanarice su vrste koje ne odlaze na jug i ostaju u Srbiji cele godine. Zimi im se pridružuju i neke ptice sa severa koje kod nas dolaze na zimovanje. U gradskim dvorištima, parkovima i na seoskim imanjima najčešće ćete videti sledeće vrste.
| Ptica | Kako je prepoznati | Šta najradije jede na hranilici |
|---|---|---|
| Velika senica | Žuti stomak, crna glava sa belim obrazima i crna „kravata“ | Suncokret, loj-kugle |
| Plavetna senica | Manja, plava kapica i krila, žut stomak | Suncokret, lomljen kikiriki |
| Vrabac pokućar i poljski vrabac | Smeđe-sivi; poljski ima crnu tačku na belom obrazu | Mešavina zrnevlja |
| Zeba | Mužjak sa ružičastim grudima i plavosivom glavom | Seme, često pokupi sa tla |
| Zelentarka i štiglic | Zelenkasto-žuta, odnosno crveno lice i žute pruge na krilima | Suncokret, sitno seme |
| Crvendać | Narandžasto-crvene grudi i lice, okrugao oblik | Sitno zrnevlje i mrvice loja na tlu |
| Kos | Mužjak crn sa žutim kljunom, ženka smeđa | Jabuke, kruške, hrana na tlu |
| Brgljez | Plavosiva leđa, crna pruga preko oka, silazi niz stablo glavom nadole | Suncokret, orasi |
| Veliki detlić | Crno-beo sa crvenim podrepom | Loj-kugle, orasi |
U nekim zimama na hranilice dolaze i severne zebe, koje se u Srbiju spuštaju sa severa Evrope. Svraka, sojka i gugutka su takođe česti posetioci, naročito ako hrana pada na tlo.
Dnevnik posmatranja ptica: mali naučni projekat sa decom
Hranilica postaje pravi naučni projekat kada počnete da beležite šta vidite. Tako deca uče isto ono što rade istraživači: postavljaju pitanje, sakupljaju podatke i traže obrasce.
- Postavite pitanje. Na primer: koje ptice dolaze najčešće? Da li ih ima više ujutro ili popodne? Da li više dolaze kada je hladnije?
- Odredite stalno vreme posmatranja. Deset do petnaest minuta, u isto doba dana, sa istog prozora.
- Beležite u tabelu. Datum, vreme, temperatura napolju, vreme (sunčano, oblačno, sneg) i koliko je ptica koje vrste viđeno.
- Brojte pažljivo. Zapisujte najveći broj ptica iste vrste viđenih istovremeno, da istu pticu ne biste brojali više puta.
- Crtajte i fotografišite. Mlađa deca mogu da crtaju ptice, a starija da prave fotografije i upoređuju ih sa atlasom ptica.
- Posle mesec dana napravite grafikon. Stubičasti grafikon po vrstama pokazaće ko je „gazda“ hranilice, a linija temperature uz broj ptica može da otkrije vezu sa hladnoćom.
Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije poslednjih zima poziva građane da posmatraju i broje ptice na svojim hranilicama i tako učestvuju u građanskoj nauci. Proverite da li se akcija održava i ove zime; vaš dnevnik može da bude odlična priprema. Ako vas zanima kako druge životinje preživljavaju hladne mesece, pogledajte i naš tekst o hibernaciji životinja, a za kišne dane tu su i lako izvodljivi eksperimenti za decu kod kuće.
Na kraju: mala hranilica, velika lekcija
Hranilica za ptice od flaše ili tetrapaka košta skoro ništa, a pticama zimi znači sigurnu hranu, a deci prozor u prirodu. Postavite je sada, krajem novembra, hranite samo neslanim semenom i plodovima, ne zaboravite vodu i budite redovni do proleća. A uz svesku za beleške, svako jutro pored prozora postaje mali čas biologije.
Česta pitanja
Kako napraviti hranilicu za ptice od flaše?
Kroz flašu od 1,5 ili 2 litra provucite dve drvene kašike, iznad njih isecite male otvore kroz koje seme curi, napunite flašu semenom suncokreta i okačite je na granu najmanje dva metra iznad tla.
Šta jedu ptice zimi?
Najbolje je neslano seme suncokreta, mešavina zrnevlja, lomljen neslan kikiriki, loj-kugle sa semenjem i komadi jabuke ili kruške. Uz hranu im je potrebna i sveža voda.
Da li ptice smeju da jedu hleb?
Ne preporučuje se. Hleb sadrži so i kvasac, ne daje dovoljno energije i može da izazove probleme sa varenjem, pa je bolje dati prirodno seme.
Kada početi sa hranjenjem ptica?
Hranilicu je dobro postaviti krajem novembra ili sa prvim mrazevima, a hraniti redovno do proleća. Kada otopli i pojave se insekti, hranjenje postepeno smanjite.
Koje su ptice stanarice u Srbiji?
Među najčešćim stanaricama u dvorištima su velika i plavetna senica, vrabac pokućar i poljski vrabac, zeba, zelentarka, štiglic, kos, brgljez i veliki detlić. Zimi im se ponekad pridruže i severne zebe.
Gde postaviti hranilicu za ptice?
Na visinu od najmanje dva metra, blizu drveta ili žbuna kao zaklona, ali dalje od mesta gde se kriju mačke. Uz prozor je stavite ili sasvim blizu stakla ili nekoliko metara dalje.