Periodni sistem elemenata: kako da ga čitate bez bubanja napamet
Periodni sistem elemenata nije spisak za bubanje, već mapa: kada znate gde element stoji, znate i mnogo o tome kako se ponaša. U ovom vodiču objašnjavamo šta znače periode, grupe i atomski broj, dajemo prvih 20 elemenata sa imenima na srpskom i nekoliko trikova koji sedmacima koji tek počinju hemiju pomažu da tablicu razumeju umesto da je pamte.
Kada sedmaci prvi put dobiju hemiju, šarena tablica na zidu kabineta često izgleda kao najstrašniji deo predmeta. Ima više od sto kvadratića, čudne skraćenice i brojeve sa decimalama. Ipak, periodni sistem elemenata je napravljen upravo zato da hemiju olakša: elementi u njemu nisu poređani nasumično, već po pravilima koja se mogu naučiti za jedno popodne.
Šta je periodni sistem elemenata
Hemijski element je supstanca sastavljena od samo jedne vrste atoma, na primer kiseonik, gvožđe ili zlato. Danas je poznato 118 elemenata, a periodni sistem je tablica u kojoj je svaki od njih dobio svoje mesto. Neki se nalaze u prirodi, poput ugljenika ili kalcijuma, dok su najteži napravljeni samo u laboratorijama i postoje delić sekunde.
Tablica ima 7 vrsta, koje se zovu periode, i 18 kolona, koje se zovu grupe. Ispod glavnog dela stoje dva odvojena reda, lantanoidi i aktinoidi. Oni pripadaju šestoj i sedmoj periodi, ali su izdvojeni da bi tablica stala na jednu stranu.
Kako čitati jedan kvadratić u tablici
Svaki kvadratić je mala lična karta elementa. Na većini školskih tablica nalaze se četiri podatka:
- Hemijski simbol – jedno ili dva slova, prvo uvek veliko: H, O, Na, Fe.
- Atomski (redni) broj – ceo broj koji kaže koliko protona ima jezgro atoma tog elementa.
- Relativna atomska masa – broj sa decimalama koji pokazuje koliko je atom težak u poređenju sa drugim atomima.
- Naziv elementa – na srpskom, a na nekim tablicama i na latinskom ili engleskom.
Atomski broj je najvažniji, jer on određuje koji je element u pitanju. Svaki atom sa šest protona je ugljenik, a svaki atom sa osam protona je kiseonik. U neutralnom atomu broj elektrona jednak je broju protona, pa iz atomskog broja odmah znate i koliko elektrona atom ima.
Zašto su neki simboli „čudni“
Mnogi simboli potiču od latinskih naziva. Zato je natrijum Na (od natrium), kalijum K (kalium), gvožđe Fe (ferrum), bakar Cu (cuprum), srebro Ag (argentum), zlato Au (aurum), olovo Pb (plumbum), a živa Hg (hydrargyrum). Kada deca znaju poreklo, ove skraćenice prestaju da liče na šifre.
Periode i grupe: šta nam govore vrste i kolone
Elementi su poređani po atomskom broju, s leva na desno i odozgo nadole. Ali najlepši deo tablice je to što elementi u istoj koloni liče jedni na druge.
Periode (vrste)
Broj periode pokazuje u koliko slojeva, odnosno energetskih nivoa, su raspoređeni elektroni u atomu. Vodonik i helijum su u prvoj periodi i imaju jedan sloj, elementi od litijuma do neona su u drugoj i imaju dva sloja, i tako redom. Duž periode, od leve ka desnoj strani, metali postepeno ustupaju mesto nemetalima.
Grupe (kolone)
Elementi u istoj grupi imaju isti broj elektrona u poslednjem sloju, pa se slično ponašaju u hemijskim reakcijama. Neke grupe imaju i svoja imena:
| Grupa | Naziv | Primeri | Po čemu se prepoznaju |
|---|---|---|---|
| 1 | alkalni metali | litijum, natrijum, kalijum | mekani, burno reaguju sa vodom |
| 2 | zemnoalkalni metali | magnezijum, kalcijum | reaktivni, ali manje od alkalnih |
| 3–12 | prelazni metali | gvožđe, bakar, zlato | čvrsti, sjajni, dobri provodnici |
| 17 | halogeni elementi | fluor, hlor, brom | vrlo reaktivni nemetali |
| 18 | plemeniti gasovi | helijum, neon, argon | gotovo ne reaguju ni sa čim |
U školama se još uvek koristi i starije obeležavanje glavnih grupa rimskim brojevima, od I do VIII. Kod njih broj grupe odgovara broju elektrona u poslednjem sloju: natrijum iz prve grupe ima jedan takav elektron, a hlor iz sedme ima sedam. Vodonik stoji u prvoj grupi, ali nije metal, što je jedan od izuzetaka koje vredi zapamtiti.
Kako je Mendeljejev predvideo neotkrivene elemente
Ruski hemičar Dmitrij Mendeljejev objavio je svoju tablicu 1869. godine. Tada je bilo poznato šezdesetak elemenata. On ih je poređao po atomskoj masi, ali je primetio da se osobine ponavljaju u pravilnim razmacima, pa je slične elemente stavio jedne ispod drugih.
Ključni potez bio je to što se nije bojao praznih mesta. Kada se neki element nije uklapao, Mendeljejev je ostavio prazninu i napisao kakav bi element trebalo da stoji tu: kolika mu je masa, kakva gustina i sa čim reaguje. Nazvao ih je, između ostalih, eka-aluminijum, eka-bor i eka-silicijum.
- Godine 1875. otkriven je galijum, koji je odgovarao opisu eka-aluminijuma.
- Godine 1879. otkriven je skandijum, predviđeni eka-bor.
- Godine 1886. otkriven je germanijum, čije su se osobine gotovo potpuno poklopile sa opisom eka-silicijuma.
Ova tri otkrića ubedila su naučnike da tablica nije samo zgodan spisak, nego prirodni zakon. Kasnije je utvrđeno da elemente ne treba ređati po masi, nego po atomskom broju, i od tada je redosled u tablici dosledan. U čast Mendeljejeva, element sa atomskim brojem 101 nazvan je mendelevijum. Poslednja četiri elementa sedme periode, nihonijum, moskovijum, tenesin i oganeson, dobila su imena tek 2016. godine.
Savet za roditelje: ne tražite od deteta da napamet nauči celu tablicu. U sedmom razredu je mnogo važnije da razume šta znače atomski broj, perioda i grupa i da prepozna dvadesetak najvažnijih elemenata. Ostalo se uvek može pogledati u tablici, a na kontrolnim vežbama tablica je često dozvoljena.
Periodni sistem elemenata sa imenima: prvih 20 na srpskom
Ovih dvadeset elemenata pojavljuju se najčešće u zadacima za sedmi i osmi razred. Ako ih dete prepozna po simbolu i zna u kojoj su periodi, ima odličnu osnovu.
| Atomski broj | Simbol | Naziv na srpskom | Atomski broj | Simbol | Naziv na srpskom |
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | H | vodonik | 11 | Na | natrijum |
| 2 | He | helijum | 12 | Mg | magnezijum |
| 3 | Li | litijum | 13 | Al | aluminijum |
| 4 | Be | berilijum | 14 | Si | silicijum |
| 5 | B | bor | 15 | P | fosfor |
| 6 | C | ugljenik | 16 | S | sumpor |
| 7 | N | azot | 17 | Cl | hlor |
| 8 | O | kiseonik | 18 | Ar | argon |
| 9 | F | fluor | 19 | K | kalijum |
| 10 | Ne | neon | 20 | Ca | kalcijum |
Trikovi za učenje periodnog sistema (7. razred)
Bubanje redom od vodonika do kalcijuma brzo se zaboravi. Bolje rezultate daju metode u kojima dete nešto radi sa tablicom.
- Smešne rečenice. Za drugu periodu (Li, Be, B, C, N, O, F, Ne) može poslužiti rečenica „Lili Beba Bere Cveće, Nosi Ostalo Fino Nedeljom“. Najbolje pamte one koje dete smisli samo.
- Bojenje tablice. Odštampajte praznu tablicu i neka dete bojom označi metale, nemetale i plemenite gasove. Ruka pamti bolje od oka.
- Kartice. Na jednoj strani simbol, na drugoj naziv i atomski broj. Deset minuta dnevno je dovoljno.
- Elementi iz kuće. Potražite ih oko sebe: aluminijum u foliji, bakar u kablovima, kalcijum u ljusci jajeta i kredi, natrijum i hlor u kuhinjskoj soli, ugljenik u grafitu olovke.
- Igra „pogodi element“. Jedan igrač zamisli element, a drugi postavlja pitanja: „Da li je metal? Da li je u drugoj periodi?“ Tako se usput uče i grupe i periode.
Mnogo pomaže i kada hemija izađe iz udžbenika. Jednostavni ogledi poput onih iz teksta hemijski eksperimenti za decu sa stvarima iz kuhinje pokazuju kako se elementi i jedinjenja ponašaju u stvarnosti, a pravljenje kristala od soli lepo dočarava kako se natrijum i hlor slažu u uredne oblike.
Česte zablude o periodnom sistemu
Prva zabluda je da su svi elementi u tablici čvrsti. Na sobnoj temperaturi većina jeste, ali je jedanaest gasova, među njima vodonik, azot, kiseonik i plemeniti gasovi, a dva elementa su tečna: živa i brom.
Druga zabluda je da je tablica „gotova“. Naučnici i danas pokušavaju da naprave elemente sa atomskim brojem većim od 118. Ako uspeju, tablica će dobiti osmu periodu.
Treća zabluda je da hemičari znaju napamet celu tablicu. Ne znaju, niti im je potrebno. Oni znaju kako da je čitaju, a upravo to je cilj i u školi.
Ukratko
Periodni sistem je mapa svih 118 poznatih elemenata. Atomski broj kaže koliko protona ima atom, perioda koliko slojeva elektrona, a grupa koliko elektrona je u poslednjem sloju i kako će se element ponašati. Mendeljejev je ostavio prazna mesta i predvideo elemente koji su posle otkriveni. Za sedmi razred dovoljno je razumeti ova pravila i prepoznati prvih dvadeset elemenata, a sve ostalo se uči usput, kroz zadatke i oglede.
Česta pitanja
Koliko elemenata ima periodni sistem?
Periodni sistem danas ima 118 elemenata, raspoređenih u 7 perioda i 18 grupa. Poslednja četiri elementa dobila su imena 2016. godine.
Ko je napravio periodni sistem elemenata?
Prvu tablicu u današnjem smislu objavio je ruski hemičar Dmitrij Mendeljejev 1869. godine. Ostavio je prazna mesta za elemente koji tada još nisu bili otkriveni.
Šta je atomski broj?
Atomski ili redni broj pokazuje koliko protona ima jezgro atoma. U neutralnom atomu isto toliko ima i elektrona.
Šta je razlika između periode i grupe?
Periode su vrste tablice i pokazuju broj slojeva elektrona. Grupe su kolone, a elementi u istoj grupi imaju sličan broj elektrona u poslednjem sloju i slične osobine.
Da li u 7. razredu treba naučiti ceo periodni sistem napamet?
Ne. Važnije je razumeti kako se tablica čita i prepoznati dvadesetak najčešćih elemenata. Na kontrolnim vežbama tablica je često dozvoljena.
Kako najlakše naučiti periodni sistem?
Najbolje pomažu smešne rečenice za periode, kartice sa simbolima, bojenje prazne tablice i traženje elemenata u stvarima oko sebe.