Kako nastaje sneg: zašto su pahulje šestokrake i ogled za decu kod kuće
Sneg nastaje kada se vodena para u oblaku, na temperaturi ispod nule, direktno pretvara u led na sićušnim česticama prašine ili polena, pa ti kristali rastu dok ne postanu dovoljno teški da padnu. Pahulje su šestokrake zato što se molekuli vode u ledu slažu u šestougaonu mrežu. Ispod je objašnjenje prilagođeno deci, tabela oblika pahulja i ogled sa veštačkim snegom koji radi i kada napolju nema snega.
Kako nastaje sneg: od vodene pare do pahulje
Krajem novembra deca svakog jutra gledaju kroz prozor i pitaju da li će pasti prvi sneg. Dobar trenutak da odgovorimo i na pitanje koje sledi odmah zatim: odakle sneg uopšte dolazi? Put jedne pahulje može se opisati u nekoliko koraka.
- Vodena para se diže. Voda isparava sa reka, mora, tla i biljaka i kao nevidljiva para odlazi naviše.
- Vazduh se hladi. Što je para više, to je hladnije, pa se kondenzuje u sitne kapljice. Tako nastaju oblaci.
- Potrebno je jezgro. Kapljice u oblaku mogu da ostanu tečne i na temperaturama dosta ispod nule. Da bi se pojavio led, potrebna je sićušna čestica na koju će se zakačiti: zrnce prašine, polena, čađi ili soli.
- Para prelazi direktno u led. Na tom jezgru vodena para ne postaje prvo voda, nego se odmah taloži kao led. Taj prelaz zove se depozicija.
- Kristal raste. Okolna para se lepi za ivice kristala, a kristal raste brže od kapljica oko sebe, jer ih polako „krade”.
- Pahulja pada. Kada postane dovoljno teška, kreće ka zemlji, a usput se često sudara i spaja sa drugim kristalima u veće pahulje.
Da li će do nas stići sneg ili kiša, zavisi od vazduha ispod oblaka. Ako je sloj blizu tla topao, pahulje se istope i padaju kao kiša ili susnežica.
Zašto su pahulje šestokrake
Odgovor je skriven u samom molekulu vode. Molekul ima jedan atom kiseonika i dva atoma vodonika, raspoređena kao malo slovo V. Kada voda postaje led, molekuli se međusobno povezuju vodoničnim vezama i slažu u pravilnu šestougaonu mrežu, nalik saću.
Zbog toga i najmanji kristal leda ima oblik šestostrane pločice. Njegovih šest uglova štrči u okolni vlažan vazduh, pa do njih stiže više pare nego do sredine stranica. Uglovi rastu brže i od njih se razvijaju kraci. Pošto je pahulja sićušna, svih šest krakova raste u gotovo istim uslovima, pa dobijamo lepu simetriju.
U stvarnosti je većina pahulja nesavršena: kraci se lome, slepljuju i rastu neravnomerno. Ipak, osnova je uvek šest, jer tako diktira raspored molekula. Isti princip, red molekula koji određuje oblik kristala, deca mogu da vide i u ogledu kako napraviti kristale od soli i šećera.
Za decu u jednoj rečenici: pahulja ima šest krakova zato što su se sićušni delići vode u njoj držali za ruke u krug od šest.
Oblik pahulje zavisi od temperature i vlage
Naučnici koji su gajili pahulje u laboratoriji otkrili su da oblik kristala određuju dve stvari: temperatura i količina vodene pare u vazduhu. Pri jednoj temperaturi nastaju ravne pločice, a samo nekoliko stepeni niže dugačke iglice. Kada pahulja pada kroz slojeve različite temperature, njeni kraci menjaju oblik usput, pa svaka pahulja nosi „zapis” svog puta.
| Temperatura u oblaku (otprilike) | Najčešći oblik kristala |
|---|---|
| od 0 do −3 °C | tanke šestougaone pločice |
| od −3 do −8 °C | iglice i šuplji stubići |
| od −8 do −12 °C | pločice, ponekad sa šarama |
| oko −15 °C | razgranate zvezdaste pahulje, one sa slika |
| ispod −22 °C | sitne pločice i stubići |
Kada se priča da „ne postoje dve iste pahulje”, to je zbog ovih promena. Svaka pahulja ima milijarde molekula i prolazi drugačiji put kroz oblak, pa je praktično nemoguće da dve izrastu potpuno isto.
Zašto je sneg beo i zašto škripi
Pojedinačan kristal leda je providan, kao staklo. Sneg je, međutim, gomila ogromnog broja kristala sa vazduhom između njih. Svetlost se odbija i lomi na bezbroj površina i vraća ka nama u svim bojama zajedno, a sve boje zajedno vidimo kao belu.
Na jakom mrazu sneg pod čizmama škripi. Kristali su tada tvrdi i krti, pa se pod pritiskom lome uz tih zvuk. Kada je temperatura blizu nule, kristali su vlažniji i klize jedan preko drugog, pa sneg ne škripi, ali se lako mesi u grudve i sneška.
Sneg, susnežica, grad i inje: razlike
Deca često sve što je belo i ledeno zovu snegom. Evo kako da razlikuju ove pojave.
| Pojava | Kako nastaje | Kada je viđamo |
|---|---|---|
| Sneg | Para se u oblaku direktno pretvara u kristale leda | Zimi, kada je hladno i ispod oblaka |
| Susnežica | Pahulje se delimično istope, pa pada mešavina snega i kiše | Kad je pri tlu malo iznad nule |
| Grad | Kapljice se u olujnom oblaku smrzavaju sloj po sloj | Najčešće leti, u nevremenu |
| Inje | Para ili magla se smrzava direktno na granama i ogradama | U mirnim, maglovitim i mraznim jutrima |
Kako napraviti veštački sneg za decu od sode bikarbone
Ogled radi i kada napolju nema ni pahulje. Smesa je hladna na dodir, mrvi se i može da se oblikuje kao pravi sneg, a na kraju je možete „otopiti” uz malo hemije.
Potrebno vam je
- oko 3 šolje sode bikarbone;
- pola šolje belog regeneratora za kosu ili pene za brijanje;
- velika činija ili plastična kutija;
- po želji: malo srebrnih šljokica i mala plastična figurica;
- čaša sirćeta i kapaljka ili kašičica, za završni deo.
Postupak korak po korak
- Sipajte sodu bikarbonu u činiju.
- Dodajte regenerator ili penu malo po malo i mešajte rukama.
- Kada smesa počne da se drži zajedno kad je stisnete, a i dalje se mrvi, „sneg” je gotov. Ako je previše suv, dodajte još malo regeneratora, a ako je lepljiv, još sode.
- Stavite činiju na 15 do 20 minuta u zamrzivač, pa će sneg biti hladan kao pravi.
- Pravite male sneške, tragove i „smetove” oko figurice.
- Na kraju kapaljkom kapnite malo sirćeta na sneška. Soda i sirće reaguju, nastaje mehurić gas ugljen-dioksida i sneg se uz šuštanje „topi”.
Za bezbednost važe jednostavna pravila: smesa se ne jede, ne trlja se u oči, a posle igre ruke se operu. Deca mlađa od pet godina igraju se uz stalni nadzor odrasle osobe.
Šta deca uče iz ogleda
Ogled je dobar povod za razgovor o razlici između pravog i veštačkog snega. Pravi sneg je voda u obliku kristala i topi se od toplote. Veštački sneg od sode ne topi se na sobnoj temperaturi, ali se „topi” u hemijskoj reakciji sa sirćetom. Slična reakcija pokreće i omiljeni ogled vulkan od sode bikarbone.
Pahulje od papira: geometrija u šest koraka
Većina papirnih pahulja koje deca seku ima osam krakova, jer se papir savija na pola, pa opet na pola. Prava pahulja, međutim, ima šest. Evo kako da i papirna bude „naučno tačna”.
- Kvadratni papir presavijte dijagonalno u trougao.
- Trougao presavijte na pola, da dobijete manji trougao.
- Dobijeni trougao savijte na tri jednaka dela, kao lepezu: jednu stranu napred, drugu nazad, tako da ivice budu poravnate.
- Odsecite višak papira na vrhu u ravnoj ili kosoj liniji.
- Isecite zareze, kružiće i trouglove duž ivica.
- Pažljivo rastvorite papir. Dobićete pahulju sa šest krakova.
Kada padne pravi sneg: posmatranje pahulja lupom
Prvi pravi sneg je najbolja laboratorija. Komad tamnog kartona ili tkanine stavite napolje desetak minuta da se ohladi, pa ga izložite snegu koji pada. Pahulje se na hladnoj podlozi neće odmah istopiti, a lupom ili kamerom telefona sa uveličanjem deca mogu da vide pločice, iglice i zvezde.
Neka uz svaku pahulju zapišu kakva je temperatura napolju, pa uporede sa tabelom iznad. Tako jednostavno posmatranje postaje pravo malo istraživanje, sa merenjem, beleženjem i zaključkom. Dok čekate sneg, zanimljivo je razgovarati i o tome kako zimu preživljavaju životinje, na primer o tome kako jež i medved prespavaju najhladnije mesece.
Zaključak
Sneg nastaje kada se vodena para u hladnom oblaku taloži kao led na sitnim česticama, a šest krakova pahulje posledica su šestougaonog rasporeda molekula vode. Temperatura i vlaga određuju da li će pasti pločice, iglice ili zvezde. Veštački sneg od sode bikarbone i papirne pahulje sa šest krakova pomažu deci da to razumeju rukama, a prvi pravi sneg je prilika da sve provere lupom.
Česta pitanja
Kako nastaje sneg za decu, najjednostavnije?
U visokom i hladnom oblaku vodena para se zakači za sitno zrnce prašine i pretvori u mali kristal leda. Kristal raste, postane pahulja i kada je dovoljno teška, padne na zemlju.
Zašto pahulje imaju šest krakova?
Zato što se molekuli vode u ledu slažu u šestougaonu mrežu. Uglovi te šestougaone pločice rastu najbrže i od njih nastaje šest krakova.
Kako napraviti veštački sneg od sode bikarbone?
Pomešajte oko 3 šolje sode bikarbone sa pola šolje belog regeneratora za kosu ili pene za brijanje dok se smesa ne bude držala kad je stisnete. Petnaestak minuta u zamrzivaču učiniće je hladnom kao pravi sneg.
Zašto je sneg beo ako je led providan?
Sneg čini mnoštvo sitnih kristala sa vazduhom između njih, pa se svetlost odbija na bezbroj površina. Sve boje svetlosti zajedno vidimo kao belu.
Da li sneg može da pada kada je iznad nule?
Može, ako je temperatura pri tlu samo malo iznad nule, a sloj vazduha iznad hladan. Pahulje tada stignu do zemlje pre nego što se potpuno istope.
Da li su sve pahulje različite?
Praktično da. Svaka pahulja ima ogroman broj molekula i pada drugačijim putem kroz oblak, pa je gotovo nemoguće da dve izrastu potpuno isto.